Narodni nazivi: koren device Marije — koren protiv proliva — krvavi
koren — petolista — petoprsta — sedmoper — sitni srčanik — srčani
korijen — srčanik — srčano korijenje — srčenjak — srčna moč — steža —
stežnik — trava od srdobolje — trava od srca.
Opis biljke: nepravilan, poput palca velik gomoljast podanak tamnosmeđe
je boje, dok je na prijelomu bijele boje koja se ubrzo oboji
ružičasto-krvavo-crveno. Stabljika je uspravna ili prilegla uz tlo, u
gornjem dijelu razgranjena, visoka 20 do 40 centimetara. Listovi na
stabljici su sjedeći, imaju 3 listića te se s razvijenim palistićima
čini kao da ima 5 listića. Prizemni listovi imaju peteljku i većinom do 5
listića; čim se razviju vrlo brzo uvenu. Listići stoje kao prsti na
ruci, te je odatle ime biljci - petoprsta. Stabljika i listovi proviđeni
su sitnim dlakama; na alpskim je staništima dlakavija. Žuti cvjetovi
razvijaju se pojedinačno u gornjem dijelu stabljike na dugim peteljkama i
sa 4 krunična listića.
Miris i okus: biljka nema gotovo nikakav miris, dok je okus korijena jako mirisav i steže.
Vrijeme cvatnje: lipanj do kolovoza, a na visokim položajima do jeseni.
Stanište: raste gotovo u čitavoj Evropi, osim u najužem mediteranskom
području. Uspravna petoprsta raste na suhim i vlažnim livadama, u
nizinama ali i brdskom i planinskom području. Njezina prisutnost je
karakteristična za mršave livade, a pojedinačno uspjeva i u vlažnim
šumama i pašnjacima. Kod nas u većem mnoštvu raste na vrištinama, obično
u zajednici s vrijeskom (Calluna vulgaris).
Ljekoviti dio biljke: sabire se podanak (Rhizoma Tormentillae) koji se
kopa u rano proljeće (ožujak) ili u kasnu jesen (studeni). Korijen se
nakon iskapanja očisti od natrulih dijelova, zatim od nadzemnih dijelova
stabljike te se suši bilo na suncu ili, ako se sabire u jesen, na
umjetnoj toplini u peći. Osušeni podanak upotrebljava se ili kao sitno
izrezan ili u prahu. S obzirom da se tanin u biljci (15 do 25 % već
prema staništu) sušenjem brzo smanjuje, treba upotrebljavati po
mogućnosti svjež ili kratko odležani podanak. On je po ljekovitosti
jednako vrijedan jako hvaljenom korijenu biljke Krameria triandra Ruiz
et Pavon (Radix Ratanhiae) koja potječe iz Južne Amerike.
Ljekovite i djelotvorne tvari: podanak sadrži prije svega taninsku
kiselinu, djelomično tormetilsko crvenilo, glikozid tormentilin,
eterično ulje, elagnu kiselinu, kinovu kiselinu, gumu, škrob, smolu i
kalcijev oksalat.
Ljekovito djelovanje: nije sigurno da je "pentefilon" petoprsta kojeg je
opisao Dioskurid zaista korijen uspravne petoprste, jer taj tako
pažljivi promatrač prirode nije ništa zabilježio o napadnoj crvenoj boji
toga korijena. U srednjovjekovnim opisima o toj biljci nema više sumnje
da se radi o korijenu uspravne petoprste koji je već tada kao lijek
imao visoki ugled. Naročito u vremenima kada je harala kolera i kuga
vrijedila je ta biljka kao najbolja ljekovita biljka protiv tih pošasti.
Hieronymus Bock (oko 1530 g.) je rekao: "Petoprstu ne treba nikada
zaboraviti; iz nje se priprema lijek protiv otrova i kuge." Jedva da
postoji ijedna priča o kugi u kojoj se ne javlja petoprsta. Mnoga
područja primjene podanka srčanika, kako je to bilo poznato u srednjem
vijeku (krvarenje, povraćanje krvi, žutica, lijek za pluća, jetra, giht,
i dr.) ponovo je uveo bilinar Kneipp, a priznala ih je i moderna
medicina.
Podanak srčanika, kao izričita taninska droga, vrlo je prikladan za
liječenje kroničnog, odnosno, infekcioznog katara crijeva, griže,
paratifusa, upale debelog crijeva, žutice i otečene jetre, a označen je i
kao najbolje sredstvo kod tuberkuloze crijeva (Leclerc, Bentz, Weiss,
Kroeber i dr.). Podanak srčanika može se toplo preporučiti naročito kod
onih oboljenja crijeva kod kojih se naizmjence javljaju proljevi i tvrde
stolice i to zato jer ima moć uništavanja, odnosno sprečavanja, razvoja
crijevnih bakterija koje su uzročnik bolesti. Kod dojenčadi koja već
boluje od infekcioznog katara crijeva, može se primijeniti podanak
srčanika u odgovarajućem razrjeđenju, a dobar je lijek i kod prejake
menstruacije.
Ova se ljekovita biljka uspješno primjenjuje i kao sredstvo za čišćenje
krvi i za liječenje reumatizma, gihta i šećerne bolesti; ona u stvari
regulira čitavu izmjenu tvari u organizmu.
Na kraju, ova se biljka može preporučiti još i za liječenje vlažnih ili
suhih ekcema, lišajeva, upala i čireva na koži. Voda za grgljanje,
pripremljena iz korijena, liječi upale zubnog mesa, kronične upale zubne
čašice i desni (paradentoza) te kod katara grla i ždrijela.
Priprema čaja: 1 čajna žlica svježeg ili osušenog korijena kratko se
prokuha u šalici kuhane vode, to se ostavi da stoji 1-2 minute,
procijedi i pije nezaslađeno. Količina čaja može se prije toga nekoliko
sati i hladnim putem pripraviti; hladan pripravak jednom kratko
prokuhati i nakon toga procijedi. Već prema stanju bolesti piju se u
gutljajima 1 do 2 šalice. Korijen se može uzimati i u obliku praška, i
to na vrhu noža, više puta dnevno. Nakon svakog uzimanja popije se
gutljaj vode.
Tinktura od petoprste: 1 dio sitno izrezanog korijena sa 10 dijelova
vinske žeste ili jake rakije stavi se u blizini štednjaka kroz 4-6
tjedana, svaki se dan više puta promućka, a onda procijedi. Prema
potrebi uzima se 2-3 puta dnevno, 10-20 kapi, pomiješano s malo vode.
Čajne mješavine: u jednakim dijelovima pomiješa se korijen petoprste,
bijele imele (br. 158) i poljske preslice (br. 55). Najprije se pripremi
lagani uvarak od korijena petoprste i tim se vrućim uvarkom popare
dijelovi bijele imele i poljske preslice. Ova je čajna mješavina
prikladna za liječenje već navedenih crijevnih oboljenja.
Za klistir se kod crijevnih krvarenja ili kroničnog proljeva miješa
korijen petoprste s jednakim dijelovima hrastove kore (br. 119) i
kamilice (br. 89). Od te se mješavine uzima 1,5 jedaća žlica na 0,5 -
0,75 litre vode, kratko se prokuha, ostavi stajati 5 minuta, i dok je
još čaj mlak, primijeni se za klistir.
Primjena u pučkoj medicini: za liječenje kožnih osipa, ekcema,
raspucanih usni i ruku, ozebina na nogama, divljeg mesa, omečina
(kontuzija), i izljeva krvi, pučka medicina primjenjuje mast koja se
priprema iz korijena petoprste isto tako kao pod br. 141 opisana mast
korijena gaveza. Čaj od korijena petoprste umiruje krvarenje iz nosa;
treba ga mlakog ušmrkati u nos.
Korijen petoprste u obliku praška, pomiješan sa svježim sokom uskolisnog
ili širokolisnog trpuca (br. 108), pomaže djeci i starim ljudima koji
mokre u krevet, u koju se svrhu uzima 2 - 3 puta na dan po jedna
rakijska čašica. Prašak od korijena, posipan na ranu, umiruje krvarenje i
brzo zacjeljuje ranu.
Šaka izrezanog korijena prokuha se u razrijeđenom vinskom octu i pusti
da odstoji 5 do 10 minuta. Od toga se pripreme topli oblozi koji liječe
ekceme, kožne osipe, tvrde otekline, kraste i čireve.
Primjena u liječenju životinja: ako krava daje krvavo mlijeko, pomiješa
se po jedna šaka korijena petoprste, turice (br. 4), koprive (br. 150) i
odoljena (br. 153) pa se ta biljna mješavina prelije vinskim octom.
Kada je mješavina upila ocat, pomiješa se s krmom. U to se vrijeme krava
ne hrani zelenom krmom, nego sijenom.
Rane i ozljede najprije se ispiru čajem od korijena petoprste, a nakon toga se premazu već opisanom mašču.
b) POTENTILLA ANSERINA L. — steža
Sinonimi: Argentina vulgaris Lam. — Dactylophyllum anserina Sp. — Fragaria anserina Crantz. — Potentilla argentina Huds.
Opis biljke: steža nema, kao ostale vrste Potentilla, prstasto
razdijeljene listove nego isprekidano perasto razdijeljene listove koji
su složeni u rozetu.
Donja strana listova gusto je pokrivena srebrno-sivim dlakama pa su
listovi s donje strane mnogo svjetliji nego s gornje strane. Iz podanka
izbijaju do 40 cm duge vriježe koje pužu po tlu i u koljencima se
ukorjenjuju te stvaraju nove listove i cvjetove s dugim peteljkama.
Cvjetovi se sastoje od peterodjelne čaške i pet kruničnih listova
jarkožute boje sa 15-20 prašnika. Cvjetovi se noću potpuno zatvaraju, a
za vrijeme kiše samo napola.
Miris biljke je svojstven, a okus čitave biljke gorak i sluzav.
Vrijeme cvatnje: svibanj do srpnja.
Stanište: steža raste na livadama, travnatim šumskim mjestima, grabama,
uz rubove putova, na seoskim utrinama i pašnjacima na vlažnoj glinastoj
podlozi, a uspijeva daleko od sjevernih područja. Zasađena u vrtovima
nije prikladna kao ljekovita biljka.
Ljekoviti dijelovi biljke: sabiru se potpuno izrasli listovi (Folia
Anserinae) ali i čitava biljka za vrijeme cvatnje (Herba Anserinae); pri
tom treba paziti da se biljka prilikom sabiranja ne čupa s korijenjem
već je treba prirezati do zemlje. Sabire se i korijen (Radix Anserinae) i
to u proljeće (ožujak, travanj) ili u jesen (listopad). Sušenje svih
biljnih dijelova vrši se u hladu na prozračnom mjestu.
Ljekovite i djelotvorne tvari: uz veliku količinu tanina i tormentola, u
istoj mjeri postoje i ostale ljekovite i djelotvorne tvari kao i kod
korijena petoprste.
Kao srodnik petoprste, i steža liječi na isti način sve ranije nabrojene
bolesti i tegobe. Steža djeluje izričito na smanjenje grčeva, ne samo u
želucu i crijevima, nego i na mišićne grčeve svih vrsta, na grčeve
lista na nozi, liječi grčeviti kašalj pa čak i grčevito stezanje srca
(dr Madaus). Kod ove zadnje teškoće preporuča se čajna mješavina od
jednakih dijelova steže, listova matičnjaka (br. 91) i cvijeta kamilice
(br. 89). Jedna čajna žlica te mješavine uzima se za pripremu čaja koji
se pije zaslađen medom, 2-3 šalice dnevno. Kod živčanih bolesti vezanih
na grčeve, pa i one epileptične naravi, mnogo pomaže čajna mješavina
pripremljena na isti način od steže, ružmarina (br. 128) i odoljena (br.
153).
Primjena u pučkoj medicini: pučka medicina mnogo drži do steže i čajni
oparak pripremljen iz osušene biljke sa ili bez korijena primjenjuje se
protiv grčeva u trbuhu kod žena, teškoća kod menstruacije, bijelog
cvijeta te grčeva mišića i listova na nozi.
Steža bez korijena opari se vrlo vrućim mlijekom pa se pije koliko je
moguće više vruće. Taj ljekoviti napitak mnogo puta je iskušao poznati
bilinar Kneipp i preporučio ga protiv već navedenih bolesti.
Primjena u liječenju životinja: steža se mnogo daje domaćim životinjama
kao ljekoviti napitak kod grčevitih napadaja u trbuhu, protiv bage
(bolest na konjskoj nozi) i kod bolesnog popuštanja preživanja. Steža
je, konačno, cijenjeno sredstvo protiv neplodnosti bika.
Opis biljke: biljka je slična steži sa živim zlatnožutim cvjetovima na
dnu proviđenim tamnom mrljom. Cvjetna čaška je gola, dok su rubovi
listova proviđeni svilenastim dlakama.
Vrijeme cvatnje: lipanj do kolovoza.
Miris i okus: osebujan ali ugodan.
Stanište: raširena u Alpama na vapnu siromašnoj podlozi.
Ljekoviti dijelovi biljke: sabiranje, spremanje, ljekovite tvari isto kao kod steže.
Ljekovito djelovanje: i petoprsta zlalasta u svojoj je ljekovitosti
slična steži. U pučkoj medicini vrijedi kao snažnija biljka protiv
šećerne bolesti te se preporuča kao čajni oparak ili sama ili kao čajna
mješavina s komuškama graha (br. 80a) i listovima borovnice (br. 151) u
jednakim dijelovima. U oba slučaja piju se 2 - 3 šalice dnevno u
gutljajima i bez ikakvog slađenja.
Napomena: još neke vrste petoprste, kao npr. Potentilla reptans L. —
puzava petoprsta (Fragaria reptans Crantz — Fragaria pentaphyllum Crantz
— Tormentilla reptans L.) bile su ranije poznate u pučkoj medicini ali
su zaboravljene. Njihova ljekovitost znatno je manja te su naprijed
opisane vrste petoprsta mnogo djelotvornije ljekovite biljke.
