Croatian English French German Italian Portuguese Russian Serbian Spanish

Kasiopejske transkripte-2001-10-31


31.10. 2001. Ark i Laura


P: (L) Pozdrav.

O: Pozdrav dragi naši!

P: (L) Tko je sa nama večeras?

O: Hifaa.

P: (L) I kroz kuda prenosite?

O: Cassiopaea.

P: (L) B* ima nekoliko pitanja. B* pita: Da li je koncept Orgonske energije koji je ponovo otkriven od Albert Pike-a isti kao kocept "Od" sile ( http://en.wikipedia.org/wiki/Odic_force ) od Barona von Reichenbacha? ( http://en.wikipedia.org/wiki/Carl_Reichenbach )

O: Da.

P: (L) Da li je razumijevanje Škotskih rituala od pomoći u razumijevanju i korištenju ove energije?

O: Ne baš.

P: Da li je orgon bio korišten za napajanje piramide u Gizi?

O: Ne.

P: (L) Da li je orgon korišten za napajanje Stonehenge-a?

O: Ne.

P: (L) Da li orgon može biti korišten za izlječenje od bolesti?

O: Pomaže.

P: (L) Da li je ta ista energija korištena u silicijskom zidu o kojem smo prije diskutirali?

O: Ne.

P: (L) Da li je silicij potreban da bi se koristio orgon?

O: Ne.

P: (L) Da li orgon može aktivirati dijelove DNA koji su spaljeni ili deaktivirani svjetlom?

O: Nije potrebno.

P: (L) Ok, da li je geometrija Elder Futhark ( http://en.wikipedia.org/wiki/Elder_Futhark ) alfabeta od pomoći u korištenju orgona?

O: Ne.

P: (L) Da li bi orgon bio od pomoći u završetku Ujedinjene Teorije Polja?

O: Portal je neophodan za UTP, orgon je univerzalan.

P: (L) Da li je orgon ista sila koja je otkrivena od Vril Društva u razvoju pogona za putovanje u svemir?

O: Ne.

P: (L) Da li je "Od" sila koja nastaje od kristala korištenih u Atlantidi?

O: Ne, o tome smo već pričali.

P: (L) Da. Hmm... Da li su Egipćani koristili ovu silu kod metalnog obruča omotanog oko čela?

O: Ne.

P: (L) Da li je željezo neophodno da bi se koristila ova energija?

O: Ne.

P: (L) Da li ta sila ima pozitivne i negativne komponente u sebi?

O: Ne.

P: (L) Da li je Einstein znao za koncept orgona?

O: Da.

P: (L) Da li mu je to pomoglo kod njegove UTP?

O: Ne.

P: (L) Da li je vlada koristila orgon u Philadelphia eksperimentu?

O: Ne.

P: (L) Da li orgon može biti korišten za transport od jednog do drugog mjesta na Zemlji?

O: Ne.

P: (L) Da li je "Od" potekao od Nefila?

O: Ne.

P: (L) Da li su se Nefili ženili sa ženama iz plemena Benjamina?

O: Ne.

P: (L) Budući da je "Od" skandinavskog porijekla, da li je povezano sa Sinclair-om i Oak Island-om?

O: Glupost.

P: (L) Da li je Zavjetni kovčeg aktiviraoVril Silu?

O: Ne.

P: (L) Da li je bio sastavljen od zlata i šupljikavog kvarca?

O: Ne.

P: (L) Mora da je čitao neke vrlo čudne knjige kad mu ovakve stvari padaju na pamet. Da li je Vril energija isto što i Kundalini?

O: Ne. Da, to su besmislice.

P: (L) Ah, B* priča o svemu i svačemu. On čita tog Dana Wintera i onda je siguran da je našao nešto što će funkcionirati. Dobro, dosta toga. Već smo pokrili ovaj WTC... Ohh! (A) A ja imam mnogo pitanja, malo za promjenu. No, prvo ti pitaj svoja. (L) Da, htjela sam pitati o Novosibirtsku. Jednom ste napravili primjedbu da tajna leži u planinskom pojasu u Rusiji i nešto o liniji povučenoj između Novosibirtska i Urkutska. Postoji li planinski prolaz u tom području, gdje nešto važno čeka što bi trebali pronaći?

O: Da.

P: (L) Prema ovim momcima koji pišu o promjeni magnetskih polova, kažu da mogu predvidjeti gdje će se polovi promjeniti. Da li je to zapravo moguće?

O: Ne.

P: (L) Zašto se to nemože predvidjeti? Možemo li znati gdje će biti novi polovi?

O: Tu su kaotične funkcije.

P: (L) Ok, kod promjene polova, da li litosfera klizi po jezgri? (A) Ne. Moramo biti vrlo precizni. Postoje tri moguće stvari koje se mogu desiti kod promjene polova. Može se samo jedna od njih desiti ili dvije ili sve tri, u redu? I to su: Zemljina rotacijska os, sa obzirom na zvijezde se mijenja, ovo je jedna stvar; dok sve ostale idu zajedno sa osovinom, litosfera i magnetsko polje. Drugo, osovina ostaje gdje je, možda se mijenja malo, litosfera ostaje gdje je, možda malo klizi, ali magnetsko polje se mijenja: na primjer, okrene se. Treće, osovina ostaje, magnetsko polje ostaje, ali litosfera se miče. Tako da su to tri načina na koji se polarna promjena može dogoditi. I naravno, postoje stvari koje idu uz to. Najdramatičnija je jedna koja se vidi izvana, kada se osovina rotacije promjeni. Zatim, dramatično je vjerojatno kada se litosfera promijeni. I treća, nepoznate posljedice, kada se magnetski pol promijeni, ok? Dakle, želimo shvatiti to što će biti glavna promjena. (L) Dobro, trebamo pitati jedno osnovno pitanje: da li nam slijedi promjena polova? (A) Dobro. (L) U sljedećih deset godina. Da li je moguća polarna promjena u sljedećih deset godina?

O: Da.

P: (L) Da li je promjena polova od osovine... (A) Draga, ako pitaš da li je promjena polova moguća, naravno da je moguća. Ali ako je vjerojatnost ravna nuli? 'Da li je moguće' nije ispravno pitanje. 'Da li će se dogoditi?' To je pitanje. (L) Ok, ti pitaj. (A) Da li je promjena polova u slijedećih 10 godina vrlo vjerojatna?

O: Da.

P: (A) U ovom konceptu, koja bi bila glavna osobina te promjene, od svih onih o kojima smo diskutirali?

O: Nova orijentacija osi okretanja i zamjena magnetskih polova.

P: (L) Pa to je prilično dramatično. (A) U redu, promjena osi ili orijentacije osi: možemo li reći da bi se mi izravnali da bi došli do totalno okomitog stanja prema ekliptici? Druga mogućnost je ta da bi pali dolje i bili skoro paralelni sa ekliptikom? Treća je mogućnost da bi se kompletno okrenuli za 180 stupnjeva. Znamo da je tako nešto vrlo teško predvidjeti, ali možemo li imati neki trag; koja mogućnost je, takoreći, dominantna?

O: Okomitost će biti vraćena.

P: (A) Znamo da će se osovina promjeniti dramatično i desit će se magnetska promjena. Niste spominjali promjenu same litosfere. Možemo li...

O: Promjena litosfere će se desiti do određene granice.

P: (A) Ali to znači da se ekvator skoro uopće neće promjeniti jer...

O: Točno.

P: (A) Znači, malo će se pomaknuti, ali neće otići na Hawaje? (L) Oh! To je bila moja teorija! Pa, bila je dobra ideja. (A) U vezi promjena litosfere: možemo li predvidjeti te promjene geografski, računajući sa kretanjima u litosferi i promjenama u nivou vode?

O: Kaotične osobine će dominirati, ali generalno će biti sigurnije u unutrašnjosti i na planinama, budući da se tamo dešava manje nabiranja tla.

P: (A) Sada, ta promjena orijentacije osi; što će biti glavni razlog, sila ili aktivnosti ili kakav događaj koji će pokrenuti tu promjenu osi?

O: Komete.

P: (L) Da li je moguće da će neke planete Sunčevog sistema izbaciti iz njihovih orbita i početi "letjeti unaokolo"? Da li je to mogućnost?

O: Da.

P: (A) Samo zbog orbite kometa?

O: Da. I drugog Sunca, također. ( Nemesis, Vulcan, Brown Dwarf, zvijezda blizanac, tamno sunce, prim.prev.)

P: (A) Kada pričamo o tim kometama, da li pričamo o udarima?

O: Neke će pogoditi.

P: (A) Kakve će biti - ako ih uopće bude - uloge električnih fenomena?

O: Drugo Sunce uzemljuje strujni tok kroz cijeli sistem i održava "motor" u pokretu.

P: (L) Da li to znači da su svi drugi elementi Solarnog sistema kao djelovi neke velike mašine, i jednom kad ta električna struja teće kroz njih, ovisno o njihovim pozicijama jednih prema drugima, kad struja teče, da to ima utjecaj na to kako ta mašina radi?

O: Da, manje ili više.

P: (A) Želim pitati o ovoj promjeni polova. Sadašnja teorija ili razumijevanje magnetskog polja planete se bazira na mehanizmu dinama, gdje postoji tekući metal - željezo - koji je vruć - tu postoje konvektivne struje, ( http://hr.wikipedia.org/wiki/Konvekcija ) i postoji samo-pobuda na osnovi magnetskog polja. To je sadašnji model. Oni su mogli napraviti model ove promjene polova koristeći ovu vrste magnetske-hidrodinamike. Da li je taj model u biti ispravan?

O: Samo djelomično.

P: (A) Što je glavna stvar koje je važna, a koja nedostaje u ovom modelu?

O: Jezgra od kristaliziranog amonijaka.

P: (A) Svi misle da je jezgra kristalizirano željezo; to je sadašnje mišljenje. Recimo da je amonijak: da li je amonijak jezgra u svim planetama koja imaju magnetska polja? Da li je to tako?

O: Iz ove naše perspektive ne, ali iz perspektive organskog života, da.

P: Kada mi govorimo o kristaliziranom amonijaku, znači li to da je to neka nova vrsta kristaliziranog amonijaka koja još nije poznata našim znanstvenicima?

O: Više-manje.

P: (L) Mislim da trebamo otkriti nešto o ovom kristaliziranom amonijaku. (A) Što bi ga ubacilo u samu jezgru? (L) Neznam. Neznamo dovoljno u vezi toga, neznamo ni kako da postavimo pitanje. Znam da smo mislili da je bilo ludo kada su govorili o Jupiteru i amonijaku, a tada se sav taj amonijak pokaže na Jupiteru. I sjećam se da su govorili nešto o ovom tada, ali mislim da to nismo nikada slijedili, zato što sam mislila da je bilo ludo čak i razmišljati o tome. Možda trebamo otkriti nešto o amonijaku, kristaliziranom amonijaku. (A) Postoji li jedna mini-crna rupa u središtu Zemlje?

O: Ne.

P: (L) Sjećam se kad smo bili djeca, imali smo jedan eksperiment iz kemije. Staviš neke kemikalije zajedno i onda narastu kristali. Mislim da je amonijak bio dio toga. Mislim da si morao korisiti amonijak da bi narasli kristali. (A) Ok, sad, ova jezgra od kristaliziranog amonijaka unutar Zemlje, možemo li znati koliko je velika, koji je njen radijus?

O: 300 km.

P: (L) Što okružuje tu jezgru, kakav je sljedeći sloj? (A) Normalno bi ljudi rekli da je kristalizirano željezo. Što je sljedeći sloj?

O: Točno.

P: (A) Tu je taj kristalizirani amonijak... (L) Okružen kristalima željeza. Da li je to željezo kristalno? (A) Vjerojatno pod tim pristiskom, može biti vrlo kristalan. (L) Ok, da li je željezo koje okružuje amonijak - kristalno?

O: Da.

P: (L) Što je sljedeći sloj?

O: Rastopljeno željezo.

P: (A) Ok, sad znamo da neke planete imaju kristalizirani amonijak u jezgri, a neki ne. Kada razmotrimo planete koji imaju ovaj kristaliziran amonijak unutra, kako je to tamo dospjelo? Da li je prvo bila jezgra oko koje se formirao planet, ili je prvo bio formiran planet i tada je tokom nekih procesa amonijak potonuo i iskristalizirao se unutra? Volio bih znati kako je došao tamo?

O: Za amonijak je to prirodan proces formacije - da sraste sa željezom iz supernova.

P: (L) Čitala sam negdje - o supernovi - da je jedini razlog zbog kojeg mi imamo željezo – taj što se ono proizvodi u supernovama. To bi značilo da je naš solarni sistem formiran iz supernove, točno? U tom slučaju: što je eksplodiralo i kada? (A) Razumijem da ova jezgra kristaliziranog amonijaka - 300 km - u radijusu - mora imati određene magnetske osobine koje su važne. Zato što je bilo spomenuto da je to nedostajalo u teoriji dinama, ili neke vrlo važne osobine s obzirom na konvekciju topline. Dakle, postoje ove dvije glavne stvari u teoriji o dinamu - vodljivost i električne osobine - a s druge strane, osobine konvekcije topline. Zašto je ovaj amonijak važan za magnetsko polje, zbog kojih osobina?

O: Supervodič.

P: Prema onome što znamo; vrlo je vruće unutar Zemlje, zbog pritiska. Sada, da li je ovaj amonijak također vruć toliko koliko i željezo?

O: Izmjenjuje se hladno i vruće.

P: (A) Da li je supervodič čak i kad je vrlo vruć?

O: Ne.

P: Kada zahladni, do koje tempetarure ide?

O: 55 stupnjeva ispod apsolutne nule.

P: (L) Što je apsolutna nula? (A) To je nešto ispod čega nemožeš ići. Zato se zove apsolutna nula. To je nova termodinamika. (L) Koliko često se izmjenjuje?

O: Periodi traju oko jednog sata.

P: (L) Dakle, kada postane hladno i postane supervodič, taj čin super-vođenja je ono što ga opet ugrije? Je li to to?

O: Da.

P: (L) Pa, jednom kad se ugrije, kako se ponovo ohladi?

O: Prestaje provoditi.

P: (L) Što provodi? Kada je nešto supervodič, što provodi?

O: Elektrone.

P: (A) Vidiš, kad je nešto supervodič, to uopće ne pruža otpor. Što znači, da kada struja protiče kroz njega, ne grije ga. Dobro, naučili smo da postaje vruće zato što je supervodljiv, točno? Što je kontradiktorno, zato što, kada super-provodi, ne postoji nijedan razlog da bi postao vruć, osim da postane vruć, zato što postoji vanjska vruća ljuska željeza. Tako da, vjerojatno zato ono postaje vruće. Zato što kod same definicije supervodljivosti - on ne postaje vruć kada provodi. Dobro, ako postoje velike, vrlo velike struje, onda u redu, onda mogu prestati biti supervodljivi, onda se ugrije.

O: Struje ovakve prirode potaknu željezo u okolnoj ljusci na vibriranje i to vibriranje proizvodi vrućinu, struja kad teče kroz amonijak sama po sebi ne proizvodi toplinu.

P: (A) Sad, želim se vratiti onim 55 stupnjeva ispod apsolutne nule. Volio bih imati potvrdu ovih 55 stupnjeva ispod nule. Zato što po trenutnom znanju fizike, apsolutna nula je bila postavljena definicijom kao temperatura na ljestvici, prema termodinamici, koja kaže da se ispod te temperature ništa ne miče, dakle ne možete ići ispod ove temperature. Ako vi govorite 55 stupnjeva ispod nule, to znači da moramo ponovo poraditi na zakonima fizike i termodinamike.

O: Vi ste sada ušli u drugi realitet.

P: (A) Što?

O: Nedostatak kretanja - kao što je to mjerljivo u fizici - baziran je na konvencijama 3. denziteta.

P: (A) Što uzrokuje ovu pojavu nove fizike u centru planete? Ne vidimo potrebu za tom novom fizikom oko nas. Ali nekako, postoje specifični uvjeti, očigledno, u centru planete, koji uzrokuju potrebu prelaska na tu novu fiziku.

O: Prozori.

P: (L) Da pitam ovo, kad bi bilo moguće mjeriti temperaturu nečeg što je bilo podvrgnuto vrlo intenzivnom elektro-magnetskom polju, što bi to pokazivalo? (A) Pa, pitanje je drugačije, jer prvo smo pitali zašto je tamo unutra kristal amonijaka, ok? Odgovor je bio da je to bio prirodni proces. Ali sada vidimo da postoje ti prozori unutra. Koji je razlog da unutra postoji prozor? Sada, ti kažeš, da je prozor unutra jer je tu - ili tko zna što ga uzrokuje  - ali da su tu vrlo jaka elektromagnetska polja. Da li je prozor unutra povezan sa činjenicom da moramo ići preko granica standardne fizike? Da li je povezan sa činjenicom da unutra postoje vrlo jaka magnetska polja?

O: Recipročna funkcija.

P: (L) Od čega je sastavljen amonijak? (A) Amonijak? NH3, jedan dušik i 3 atoma vodika, i to se kao vrti i to je amonijak. (A) Koji je broj dušik? Šest? Ili 7? 7 je fosfor, ili? (L) Neznam, ne sjećam se, preumorna sam da se toga sjetim. (A) Ti si preumorna. (L) Ok, bilo što drugo što nismo pitali prije...da li će biti terorističkih napada noćas ili sutra?

O: Ne baš.

P: Da li će biti daljnjih terorističkih napada u SAD-u?

O: Moguće ali ne vjerojatno.

P: (L) Što je sljedeće... možete li nam dati neke tragove o sljedećem značajnom događaju u našim životima?

O: Svjetlo će ući naveliko.

P: (L) Pa to je prilično bezoblično. Kakvo... (A) Munja? (L) Da, da li ćemo dobiti jedan udar munje ( smijeh )? U redu, pa, bilo što, što bi trebali pitati, a nismo pitali?

O: Volite jedno drugo.

P: (L) Pa, to je nekako...ok, umorna sam. Laku noć, hvala.

O: Laku noć.

Kraj sesije.